Bojan Suđić i Šimon Nering na koncertu Simfonijskog orkestra RTS
Solista: pijanista Šimon Nering(Poljska), dirigent: Bojan Suđić, Kolarčev narodni univerzitet, 17.juna.2017. u 20 časova
U seriji jubilarnih koncerata povodom 80. godišnjice rada sa Simfonijskim orkestrom RTS i dirigentom Bojanom Suđićem 17. juna 2017. godine, u sklopu internacionalne manifestacije Beogradski Šopen fest, na Kolarčevom narodnom univerzitetu nastupiće poljski pijanista Šimon Nering izvodeći Šopenov prvi klavirski koncert. Mladi pijanista je u dosadašnjoj karijeri ostvario izuzetne uspehe. Bio je finalista 17. takmičenja Frederik Šopen u Varšavi i pobednik je na prestižnom pijanističkom takmičenju Artur Rubinštaj u Tel Avivu, na kojem je dobio i nagradu za najbolje izvođenje Šopenovih dela. Dobitnik je i brojnih drugih priznanja na internacionalnim takmičenjima u Hamburgu, Budimpešti, Narvi, Rimu, Poznanju i Bidgošću.
Pored popularnog Šopenovog klavirskog koncerta (1830) na programu su dva hronološki bliska dela: Betovenova uvertira Osvećenje kuće op. 124 (1822) i Šubertova Treća simfonija (1815). Ona pripadaju grupi kod nas retko izvođenih partitura, ali su odavno zauzela važno mesto na koncertnom repertoaru i privlače pažnju vodećih svetskih dirigenata i ansambala.
Betovenova uvertira je jedan od njegovih brojnih priloga pozorišnoj muzici, plod je poznog stvaralačkog razdoblja i nastaje između Mise solemnis op. 123 i Devete simfonije op. 125. U kompozitorovom stvaralaštvu je smatraju neposrednim izrazom poštovanja prema muzici Georga Fridriha Hendla, i zaista se može razumeti kao svojevrsni majstorski omaž velikom baroknom majstoru, kako zbog primenjenog kontrapunktskog majstorstva, tako i opšte atmosfere dela koje odiše pompeznošću, zrači energijom i optimizmom tako karakterističnim za Hendlovu muziku.
Mladalačka simfonija Franca Šuberta nastala je neposredno posle njegovog osamnaestog rođendana. Mada je rani Šubertov simfonijski opus u senci najpopularnijih poznih simfonijskih dela, samosvojnost kompozicionih rešenja, svežina tematske invencije, originalnost koncepcije dela koje stoji na prelazu iz klasicizma u romantizam s razlogom pleni pažnju izvođača i publike.