Aplauz – „Ohridska legenda“ zatvorila BEMUS
U petak, 17. oktobra 2008.,svečano su zatvorene 40. Beogradske muzičke svečanosti koncertnim izvođenjem „Ohridske legende“. Pod dirigentskim vođstvom maestra Suđića, nastupili su Simfonijski orkestar i Hor RTS-a.
U petak, 17. oktobra u Sava centru sa početkom u 20 časova, svečano je zatvoren jubilarni 40. BEMUS koncertnim izvođenjem baleta Stevana Hristića – OHRIDSKA LEGENDA, u izvođenju SIMFONIJSKOG ORKESTRA I HORA RTS , a pod dirigentskim vođstvom maestra BOJANA SUĐIĆA.
Koncert je pratio i balet na filmu, čiji su autori: ISKRA ŠUKAROVA, koreograf, MILOŠ ĐUKELIĆ, reditelj filma, ANA MILIĆ, scenograf, MAJA MIRKOVIĆ, kostimograf, dok glavne role pripadaju DALIJI AĆIN i ŽELJKU GROZDANIĆU.
Povodom obeležavanja pedeset godina od smrti kompozitora Stevana Hristića (1885-1958) i pedeset godina od poslednje, dopunjene verzije najčuvenijeg srpskog baleta, na zatvaranju Bemusa biće prvi put integralno izvedena Ohridska legenda, u trajanju od 100 minuta.
Stevan Hristić svojim opusom predstavlja jednog od najistaknutijih srpskih kompozitora u prvoj polovini 20. veka. Nakon školovanja na prestižnom Lajpciškom konzervatorijumu, u vreme pred Prvi svetski rat, boravio je u Moskvi, Parizu i Rimu. Upoznat sa muzičko-stilskim tendencijama ondašnje Evrope, ali sa jakim osloncem u tradiciji srpskog muzičkog romantizma (posebno u delu Stevana Mokranjca), stvorio je osoben muzički jezik koji je bio mešavina folklornih uticaja, kasnoromantičarskih, impresionističkih i verističkih elemenata u melodiji, harmoniji i instrumentaciji.
Njegovo najznačajnije delo je balet Ohridska legenda, po motivima narodne priče, na kome je radio punih 25 godina (1933-1958). Kao kompozitor sa izrazitim afinitetom za muzičko-scenska dela, vredne doprinose dao je i u scenskoj muzici za komad Čučuk Stana, oratorijumu Vaskrsenje i muzičkoj drami Suton, ali i u oblasti duhovne muzike (Opelo u b-molu).
Koncertno izvođenje muzike Ohridske legende prati film reditelja Miloša Đukelića, snimljen specijalno za ovu priliku na autentičnim lokacijama Ohridskog jezera i okoline.
Radnja filma fokusira se na odnos dva glavna lika, Biljane i Marka, na njihovu nemoguću ljubav i prepreke koje moraju da prevaziđu kako bi konačno bili srećni.
SADRŽAJ BALETA I FILMA OHRIDSKA LEGENDA
PRVI ČIN
Selo u okolini Ohrida. Berba u vinogradu. Biljana, kći bogatog seljaka, i Marko, siromašni momak u službi njenog oca, zaljubljuju se jedno u drugo. Njen otac ih razdvaja – želi da uda Biljanu za drugog, bogatog mladića. Dolaze prosci, počinje svadba u selu. Biljana i Marko pate zbog nemoguće ljubavi. U selo upadaju janičari, odvode u ropstvo mnoge ljude, a među njima i Biljanu.
DRUGI ČIN
Na obali Ohridskog jezera. Marko je nesrećan. Pojavljuju se Rusalke – vodene vile. One se sažale na Marka i nude mu pomoć. Marko dobija od Rusalki čarobni prsten i mač.
TREĆI ČIN
Carigrad. Biljana je u sultanovom haremu. Misli na Marka. Marko i njegovi prijatelji upadaju u harem i bore se protiv janičara. Marko dobaci Biljani čarobni prsten, ona se pretvori u belu golubicu i odleti. Markova grupa pobeđuje Turke.
ČETVRTI ČIN
Selo iz prvog čina. Marko je tužan, jer Biljane još uvek nema. Pojavljuje se bela golubica i pretvara se u Biljanu. Radost u selu. Biljana i Marko konačno mogu da se venčaju, uz blagoslov njenih roditelja.